Info telefon HSDU-a - pitanja i odgovori

1.Da li se promjene raspoloženja mogu objasniti promjenama glikemije?

Promjene glikemije mogu biti praćene raznim simptomima meÄ‘u kojima su i promjene raspoloženja odnosno ponašanja. U slučaju hipoglikemije, mogu se javiti nervoza, anksioznost, iritabilnost i umor, a u mlaÄ‘e djece nagle i bezrazložne promjene raspoloženja. U konačnici, tešku hipoglikemiju prati i poremećaj svijesti. Promjene raspoloženja nisu  česte uz hiperglikemiju gdje u prvom redu dominiraju žeÄ‘ i pojačano mokrenje, no moguć je i pojačan umor.

 

2.Osoba ima probleme s regulacijom glikemije i zanima je  kako se boriti s velikim oscilacijama šećera u krvi?

Velike i neželjene oscilacije glikemije nerijetko susrećemo u dječjoj i adolescentnoj dobi, budući da je riječ o vrlo burnim i emotivno nabijenim razdobljima života, gdje se mnogo toga odvija "nepredviÄ‘eno" i impulzivno. Stoga je vrlo važna podrška i nadzor roditelja uz individualan terapijski pristup i savjetovanje.

 

3.Da li je istina da postoje neke nove tablete koje snižavaju šećer, a djeluju preko bubrega?

Na našem tržištu je nedavno odobrena nova skupina peroralnih hipoglikemika: inhibitori SGLT-2 nosača. Odrasli čovjek svakodnevno kroz bubrege filtrira oko 180 g glukoze koji se potom ponovno vraćaju u cirkulaciju, i to gotovo 90%. Nedavna istraživanja pokazuju kako je u osoba sa tipom 2 šećerne bolesti povišena mogućnost povrata filtrirane glukoze u krvotok upravo preko spomenutih nosača. Ova vrsta peroralnih hipoglikemika blokira spomenute nosače, sprečava povrat suviška glukoze u krvotok, odnosno, omogućuje izlučivanje suviška glukoze iz organizma.
Treba imati na umu da ova vrsta lijekova nije namijenjena liječenju osoba sa tipom 1 šećerne bolesti, da kao i svaki drugi lijek ima svoje indikacije i kontraindikacije, kao i nuspojave koje su, doduše rijetke, a odnose se prvenstveno na infekcije genitalnog sustava.

 

4.Što je fenomen zore? Kako terapijski pristupiti fenomenu zore?

U vrijeme puberteta i adolescencije postizanje optimalne glukoregulacije vrlo je zahtjevno, što zbog loše suradljivosti, što zbog hormonskih promjena u tom životnom razdoblju. Naime, upravo je u vrijeme puberteta i adolescencije pojačano lučenje hormona rasta koji smanjuje osjetljivost na inzulin. S obzirom da se hormon rasta najvećim dijelom luči noću, to je razdoblje kada dolazi do najizraženijeg smanjenja inzulinske osjetljivosti što rezultira pojavom visokih koncentracija glukoze u krvi rano ujutro, tzv. „fenomenom zore“. Posljedica je poteškoća u titraciji inzulinske terapije. NajčešÄ‡i terapijski pristup je pomicanje večernje doze bazalnog inzulina na kasnije i/ili povisivanje njegove doze, odnosno po potrebi zamjena jednog pripravka dugodjelujućeg inzulina drugim.

 

5.Kome se obratiti za psihološku podršku - postoji li dječji psiholog koji radi upravo s djecom oboljelom od ŠB i razumije specifičnu problematiku te skupine bolesnika?

Svi dječji klinički psiholozi na klinikama za pedijatriju izmeÄ‘u ostalog rade i s djecom oboljelom od dijabetesa. Naravno, na našoj telefonskoj liniji postoji dežuran psiholog gdje možete postaviti detaljnija pitanja.

 

6.Kako pomoći sinu da prihvati dijabetes?

Dijagnoza dijabetesa je vrlo uznemirujući i zbunjujući dogaÄ‘aj. Strah koji dijete osjeti, zajedno s roditeljem, teško je izbjeći. No, takve reakcije su uglavnom kratkotrajne i prolazne s obzirom da se djeca teže usmjeravati na sadašnjost. Bitno je da dijete ima podršku obitelji, da postoji osoba kojoj se može povjeriti , reći kako se osjeća te da zna da će u tome biti shvaćen. Ovisno o dobi djeteta treba se usmjeravati na pojedine aspekte prilagodbe na bolest, pa će se tako mlaÄ‘a djeca više oslanjati na pomoć roditelja, dok će kod starije djece prevladati želja za provoÄ‘enjem vlastite volje koja će se ponekad „sukobljavati“ s traženom strogom kontrolom šećera. Roditelj ne treba sažalijevati dijete radi bolesti, no, isto tako treba dobro znati prepoznati kada dijete „iskorištava“ svoje stanje kako bi došlo do nekog cilja. Treba postaviti realne ciljeve, objasniti djetetu da dobra kontrola šećera ne znači uvijek idealne šećere, te poticati samokontrolu i edukaciju. Pohvalite svoje dijete za trud koji ulaže, a nemojte kritizirati kad pogriješi. Propitkujte dijete kako bi ono riješilo neki problem, umjesto da vi donosite sve odluke i na taj način radite na osamostaljivanju djeteta te na pridavanju važnosti djeteta u njihovoj kontroli bolesti. Djeca se često znaju osjećati loše jer se s postavljenom dijagnozom osjećaju drugačija od ostale djece, pa je zato dobro uključiti dijete u neke aktivnosti u koje će biti uključena i druga djeca oboljela od dijabetesa.

 

7.Kome se stranka može obratiti kako bi upozorila na manjak brige o djetetu?

(Stranka je zvala glede jedne druge obitelji. U toj obitelji dvije osobe imaju dijabetes (jedna osoba je dijete i ima šesnaest godina, a druga ima dvadeset i jednu godinu). Stranka navodi da HABA djetetu od 16 godina iznosi izmeÄ‘u 13 i 15 dok je optimalna vrijednost izmeÄ‘u 5 i 8. Osim toga, šesnaestogodišnjakinja o kojoj je riječ je sklona cigaretama, alkoholu, bježanju iz škole te nepravilnoj prehrani što pogoršava njezin dijabetes. Stranka smatra da se o djeci ne vodi odgovarajuća briga.)

 

Stranka je , sukladno čl. 108. st. 1., upućena da se javi centru za socijalnu skrb koji će poduzeti daljnje korake.

Tražilica

Copyright © 2017 HSDU. Sva prava pridržana.
Designed and developed by Dedal komunikacije d.o.o.