Uncategorized

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti (14. studenoga), Hrvatski savez dijabetičkih udruga poziva Vas da se pridružite obilježavanju pod ovogodišnjom temom “Dijabetes na radnom mjestu”.

 Srijeda, 12. studenoga 2025. – Zagreb

 Javnozdravstvena akcija za građane
 Trg bana Josipa Jelačića |  09:30 – 11:30
Mjerenje šećera u krvi, krvnog tlaka, procjena rizika i savjeti stručnjaka.

 Tribina i panel-rasprava “Dijabetes na radnom mjestu”
 Hotel Dubrovnik, dvorana Frankopan |  12:00 – 14:00
Sudjeluju predstavnici Ministarstva zdravstva, HZJZ-a, Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Centra za profesionalnu rehabilitaciju te brojni stručnjaci iz područja dijabetologije, javnog zdravstva i medicine rada.

Veselimo se Vašem dolasku i podršci u zajedničkom cilju – promicanju zdravlja, prevencije i boljeg razumijevanja dijabetesa.

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day (WDD)) najveća je svjetska kampanja za podizanje svijesti o dijabetesu. Obilježava se svake godine 14. studenoga, na rođendan Sir Fredericka Bantinga, koji je s Charlesom Bestom otkrio inzulin 1922. godine.

WDD su 1991. godine proglasili Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija, a postao je službeni Dan Ujedinjenih naroda 2006. godine usvajanjem Rezolucije Ujedinjenih naroda 61/225.

Šećerna bolest naziva se globalnom epidemijom jer broj oboljelih raste prvenstveno zbog promjena u načinu života, uključujući veći unos visokokalorične hrane i smanjenu tjelesnu aktivnost. Procjenjuje se da 537 milijuna ljudi u svijetu, u dobi od 20 do 79 godina, ima dijabetes, a polovica ih nema dijagnozu ni liječenje. Godišnje od dijabetesa umire preko 6,7 milijuna ljudi, od kojih je trećina mlađa od 60 godina. Svjetski troškovi zdravstvene skrbi za dijabetes dosežu 966 milijardi dolara. U Europi s dijabetesom živi 61 milijun osoba, a godišnji troškovi liječenja iznose 189 milijardi dolara, dok više od milijun ljudi umire od posljedica bolesti svake godine.

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2023. bilo 395.058 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000. Šećerna bolest je 4. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,8 % u 2022. godini.

Temom za 2024 i 25.g ”Dijabetes i blagostanje” (engl. Diabetes and well-being) federacija nas podsjeća da se milijuni oboljelih od dijabetesa suočavaju sa svakodnevnim izazovima kod kuće, na poslu i u školi. Liječenje dijabetesa često je usmjereno samo na razinu glukoze (šećera) u krvi (GUK), a zanemaruje se činjenica da oboljeli moraju neprestano biti organizirani i odgovorni.

Za 2025.g podtema je: „Dijabetes na radnom mjestu“

Glavne poruke ovogodišnjeg dana šećerne bolesti jesu:

1.       Dijabetes može utjecati na svaki dio života osobe, često negativno utječući na njezino blagostanje.

2.       Trenutačna skrb za osobe oboljele od dijabetesa ne nudi dovoljnu podršku osobnom blagostanju.

3.       Podrška osobnom blagostanju trebala bi biti prioritet u skrbi za oboljele od dijabetesa.

Šećerna bolest predstavlja velik javnozdravstveni problem i globalnu epidemiju zbog sve većeg broja oboljelih. Porast broja osoba sa šećernom bolešću u najvećoj je mjeri povezan s promjenom životnih navika i njezinim posljedicama poput pretilosti i sjedilačkog načina života.

Prema podatcima Međunarodne dijabetičke federacije (IDF, International Diabetes Federation) 537 milijuna odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina ima šećernu bolest, a predviđa se da će taj broj porasti na 643 milijuna do 2030. i 783 milijuna do 2045. godine.

Procjenjuje se da u svijetu oko 240 milijuna ljudi nema postavljenu dijagnozu bolesti, što znači da gotovo svaka druga osoba ne zna da ima šećernu bolest. U 2021. godini od šećerne bolesti umrlo je 6,7 milijuna osoba, odnosno jedna osoba svakih pet sekundi. Otprilike jedna trećina (32,6%) smrtnih slučajeva od šećerne bolesti bila je u osoba mlađih od 60 godina. Ukupni troškovi zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću na globalnoj razini iznose 966 milijardi američkih dolara, a predviđa se da će ti troškovi dosegnuti 1054 milijarde američkih dolara do 2045. godine. Pretpostavlja se da su troškovi zdravstvene zaštite za osobe sa šećernom bolešću u prosjeku dva puta veći nego za osobe koje nemaju šećernu bolest.

Šećernu bolest tipa 1 u svijetu ima više od 1,2 milijuna djece i adolescenata (0–19 godina), a od toga je 54% mlađe od 15 godina. Najveći broj djece i adolescenata sa šećernom bolešću tipa 1, njih ukupno 295 tisuća, živi u Europi.

U Europi šećernu bolest ima 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina. Na troškove liječenja šećerne bolesti u Europi utrošeno je u 2021. godini 189,3 milijarde američkih dolara, što predstavlja 19,6% od ukupnog iznosa potrošenog na liječenje šećerne bolesti diljem svijeta. Od šećerne bolesti i njezinih komplikacija u Europi u 2021. zabilježeno je 1,1 milijun smrtnih slučajeva.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroDiab, u Hrvatskoj je u 2022. godini registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću. Kako ranija istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da svega 60% osoba ima dijagnosticiranu šećernu bolest, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj oko 500 tisuća. U 2022. su evidentirane 38.554 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću.

Prema Izvješću HZJZ-a o umrlim osobama u Hrvatskoj 2021. godini, šećerna bolest je četvrti vodeći uzrok smrti.

Prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj u 2022. godini iznosi 12,29%, najveća je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (14,24%), a najmanja u Zadarskoj županiji (10,88%).

Regulacija glikemije bila je dobra (HbA1c < 6,5%) u 35,28%, granično zadovoljavajuća (6,5% < HbA1c < 7,5%) u 36,59%, a loša (HbA1c > 7,5%) u 28,13% osoba sa šećernom bolešću uz prosječne vrijednosti (aritmetička sredina± standardna devijacija) HbA1c 7,13 ± 1,45, glikemije natašte 8,1 ± 2,84 te postprandijalne glikemije 8,96 ± 3,35. Prosječne vrijednosti (aritmetička sredina ± standardna devijacija) ostalih najznačajnijih čimbenika rizika za razvoj kroničnih komplikacija bolesti bile su: ITM 30,22 ± 5,42 kg/m², sistolički krvni tlak 133 ± 13,35 mmHg, dijastolički krvni tlak 79 ± 7,5 mmHg, ukupni kolesterol 4,97 ± 1,63 mmol/l, HDL – kolesterol 1,31 ± 0,35 mmol/l, LDL – kolesterol 2,82 ± 1,63 mmol/l, trigliceridi 2,26 ± 2,71 mmol/l, a 16,04% oboljelih bili su pušači.

Prema podatcima Registra CroDiab u 2022., 85,08% osoba sa šećernom bolešću je imalo ITM≥25 kg/m², a pretilost (≥30 kg/m²) je zabilježena u 36,59% oboljelih.

Izvori:

• IDF Diabetes Atlas, 10^th edition
• Registar osoba sa šećernom bolesti CroDiab 2022.