Zrinka Mach, mag. soc. geront.
U okviru projekta Moje zdravlje je u mojim rukama financiranog iz proračuna Grada Zagreba, Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je 27. prosinca 2022. besplatno online predavanje Prevencija, najvrjednija medicinska intervencija. Predavač je bio Matija Marković, dr. med., specijalist kardiologije iz Zavoda za kardiologiju Kliničke bolnice Merkur.
Dr. Marković je na početku predavanja definirao prevenciju kao skup mjera i postupaka kojima je cilj da uklanjanjem čimbenika rizika smanje mogućnost nastanka bolesti.
Dr. Marković je naznačio i kako Hrvatska spada u zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika, što znači da ako imamo srčanožilnu bolest ili smo općenito zdravi, šansa u Hrvatskoj da ćemo stradati od srčanožilnih bolesti dvostruko je veća nego da primjerice živimo u Francuskoj. To je posljedica zbira mnogih čimbenika na koje možemo djelovati. Dr. Marković je napomenuo i da je Hrvatska prema Eurostatu vodeća po smrtnosti povezanih sa šećernom bolešću u EU.
Na pitanje zašto kardiolog razmišlja o prevenciji kod bolesnika sa šećernom bolešću, odgovor je vrlo jednostavan. Od trenutka kada se postavi dijagnoza šećerne bolesti tipa 2 u roku od pet godina 20% pacijenata doživi prvu kardiovaskularnu komplikaciju (npr. infarkt miokarda, moždani udar ili srčanu slabost odnosno srčano zatajivanje) i to je ono što se želi zaustaviti.
Dr. Marković nam je objasnio da na neka od stanja koja dovode do srčanožilnih bolesti ne možemo utjecati, poput naslijeđa, etniciteta, okolišnog izlaganja, socioekonomskog statusa, ali možemo promijeniti naše navike kao što su pušenje, konzumacija hrane koja je nezdrava, možemo smanjiti povišenu tjelesnu masu i uvećan indeks tjelesne mase, bolje kontrolirati krvni tlak, smanjiti masnoće u krvi i optimalno regulirati glikemiju.
Četiri intervencije koje možemo poduzeti za bolje ishode jesu: dobra regulacija kolesterola i razine glikemije, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i pretilosti te regulacija krvnog tlaka. Ove četiri intervencije medicinski dokazano produljuju život i smanjuju šanse da se dogodi moždani i srčani udar i zbog toga što za ove čimbenike medicinski, socijalno, promjenom ponašanja imamo alate kojima ih možemo promijeniti.
Kada je u pitanju kolesterol, nekada se mislilo da nije važna njegova kontrola, posebice u starijih osoba, i da je dovoljno držati dijetu kojom bi se kontrolirao kolesterol. Danas znamo da se vrlo rijetko samo dijetom može kontrolirati kolesterol i da su vrlo često potrebni lijekovi za snižavanje razine kolesterola (statini), ali i da nisu svi pacijenti isti te neki zahtijevaju nižu razinu kolesterola, a nekima se tolerira i viša razina kolesterola. Sniženjem kolesterola značajno se produžava život i značajno se smanjuje mogućnost srčanog i moždanog udara. Stoga je vrlo važno sa svojim liječnikom definirati koliki je ciljni LDL kolesterol. Za osobe sa šećernom bolešću koje su inače potpuno zdrave LDL kolesterol treba biti niži od 2,6 mmol/L, za razliku od osoba sa šećernom bolešću koje imaju oštećenje organa u sklopu šećerne bolesti tipa 2 kod kojih LDL kolesterol treba biti manji od 1,8 mmol/L. Učinak smanjenja LDL kolesterola za 1 mmol/L znači 23% manje infarkta miokarda, 24% manje operacija srca ili ugradnji stenta, 20% manje smrtnosti od srčanih bolesti i 10% manje ukupne smrtnosti.
Kod osoba sa šećernom bolešću ciljni HbA1c je onaj manji od 7%, uz iznimku kod starijih osoba ili u osoba nježnije građe, kada se može tolerirati HbA1c viši od 7%. U mladih osoba može se ciljati niži HbA1c, ali uz oprez od hipoglikemije. Za svakih 1% manji HbA1c (koji je iznad ciljnih vrijednosti) smanjujemo rizik srčanog udara za 15%.
Što se tiče pretilosti, dr. Marković je naglasio kako je Hrvatska zemlja sa 65% osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. Što smo deblji to smo bolesniji, ali izrazito mršavi također su bolesniji. Stoga je važno održavati idealnu tjelesnu težinu odnosno imati ITM između 18,5 i 25 kg/m2. Nažalost, debljina ili pretilost nisu izbor. Pretilost je složena bolest s mnogim uzrocima i ne postoji jedinstveni pristup liječenju koji bi svima odgovarao. Stoga je važna edukacija o pravilnoj prehrani, tjelovježbi, promjeni ponašanja i potražiti psihološku potporu ako je potrebna. Danas postoje lijekovi koji pomažu u sprječavanju dobivanja na tjelesnoj masi ili reduciraju tjelesnu masu.
Povišeni krvni tlak u Hrvatskoj ima oko 40% osoba, a to je i jedan od vodećih uzroka ateroskleroze. Stoga je svaki mmHg krvnog tlaka koji možemo smanjiti izrazito je bitan. Povišeni krvni tlak nužno se ne mora smanjivati samo lijekovima. U njegovom snižavanju izrazito su moćni tjelovježba, prestanak pušenja i smanjenje unosa soli. Liječenjem krvnog tlaka započinje se kada je krvni tak 140/90 mm/Hg. Kod započinjanja liječenja za osobe sa šećernom bolešću tipa 2 ciljni tlak je 130/80 mm/Hg. Rezultat studije na više od 500 tisuća ispitanika pokazao je da svaki 10 mmHg niži tlak smanjuje smrtnost za 13%.
U zaključku dr. Marković je naveo što već danas možemo uključiti u svoj svakodnevni život, a to su prestanak pušenja, tjelovježba u trajanju od 30 do 60 minuta dnevno (10.000 koraka), zdrava i raznolika prehrana, održavanje niske tjelesne mase, poboljšanje sna, redoviti sistematski pregled, dobar krvni tlak (130/80 mmHg), razina HbA1c <7% i razina LDL kolesterola <2,6 mmol/L. Nakon održanog predavanja dr. Marković je strpljivo odgovarao na mnoga pitanja zainteresiranih. Snimku ovog predavanja možete pogledati na YouTube kanalu Saveza na POVEZNICI