Javnozdravstvena konferencija „Kako se zaštititi od respiratornih bolesti“

Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je 09. veljače 2024. godine u sklopu Konferencije dva okrugla stola na kojima su uz pomoć stručnjaka pokušali objasniti i educirati zašto i dalje nije dovoljno dobar odaziv na cijepljenje, zbog čega se vraćaju bolesti koje su cijepljenjem trebale biti iskorijenjene, poput hripavca te educirati zašto je važno na vrijeme cijepiti se i izbjeći teške, a ponekad i fatalne zdravstvene posljedice.

Prije službenog dijela konferencije prisutnima su se obratile Dunja Skoko-Poljak, dr. med., iz Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva i Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

Na Okruglom stolu pod nazivom „Gripa, pneumokok, COVID-19 – kako se na vrijeme zaštititi?“ Na Konferenciji su predstavljeni posljednji podaci o procijepljenosti protiv gripe, pneumokoka i COVID-19.

„I dalje traje cijepljenje sezonske gripe. Prema posljednjim podacima, protiv gripe je cijepljeno oko 350 tisuća osoba. Protiv COVID- 19, od početka cijepljenja protiv te bolesti, pa do danas, potrošeno je 5 milijuna i 380 tisuća doza cjepiva. Što se tiče pneumokoka, na žalost, nemamo podatke koliko je odraslih ljudi procijepljeno. Znamo da je za prošlu godinu distribuirano više od 22 tisuće doza cjepiva. ” – rekla je Ivana Brkić Biloš, dr. med. spec. epidemiologije, Voditeljica službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, HZJZ.

Unatoč preporukama da se osobe koje su u povećanom riziku cijepe protiv respiratornih bolesti, mnogi to ne rade, zbog čega vrlo često budu hospitalizirani.

„Osobe koje imaju šećernu bolest ne shvaćaju ni da je ta bolest ozbiljna koja se mora liječiti, a kamoli da se trebaju cijepiti protiv respiratornih bolesti. I to je doista velik problem. Potrebna je što bolja i veća komunikacija i dobro objasniti zašto se moraju cijepiti.” – rekla je Zrinka Mach, mag. soc. geront., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

„U našoj smo bolnici proveli istraživanje koje je pokazalo da osobe koje su završile s teškim respiratornim bolestima, njih 90% čak nije bilo cijepljeno. I to sve govori. S jedne strane, kupuju razno razne vitamine, dodatke prehrani i sl., za koje izdvajaju velik novac, a ne žele se cijepiti. I to većinom osobe imaju besplatno, jer većina njih su kronični bolesnici”. –  izjavio je izv.prof.dr.sc. prim. Rok Čivljak, dr. med. spec. infektolog i subspec. intenzivne medicine, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević”.

Ima i smrtnih slučajeva, ima osoba sa teškim oblicima bolesti koji leže u intenzivnoj jedinici i ovog časa imamo nekoliko bolesnika koji su na respiratoru na mehaničkoj ventilaciji zbog teških oblika upale pluća no raspon bolesti kreće se od 20-ak pa do 90, tako da nisu svi samo starije životne dobi, ima i bolesnika koji su mlađi“ – dodao je prof. Čivljak.

Kako bi povećali procijepljenost, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac unazad nekoliko godina uspješno cijepi svoje pacijente protiv gripe, pneumokoka i COVID-19, a na Klinici za plućne bolesti na Jordanovcu odnedavno se pacijenti mogu cijepiti protiv pneumokoka.

„Preko 800 doza cjepiva protiv pneumokoka je potrošeno.” – rekao je prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik SK Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma pri HLZ.

„Naši bolesnici su doista jedna od najugroženijih skupina koji se trebaju cijepiti. I moramo priznati da smo itekako zadovoljni odazivom. Kada dođu na pregled ili dobiju dijagnozu, odmah im sve objasnimo i ponudimo cijepljenje protiv pneumokoka. I odaziv je jako dobar.” – rekla je prof. dr. sc. Gordana Pavliša, dr. med., specijalist internist, Klinika za plućne bolesti KBC Zagreb.

Građani se osim kod svog obiteljskog liječnika ili na Zavodima za javno zdravstvo mogu cijepiti i u ljekarnama.

„Ove je godine bio vrlo malen odaziv na cijepljenje protiv gripe u ljekarnama. Potrebno je donijeti zakonsku regulativu kojom će ljekarnici moći cijepiti, ali još važnije, educirati i motivirati ljude da se cijepe.” – rekla je Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

Građani se protiv sezonske gripe mogu još cijepiti, dok protiv pneumokoka to mogu učiniti tijekom cijele godine.

Na Okruglom stolu pod nazivom „(Ne)povjerenje u cjepivo i povratak bolesti iz prošlog doba” stručnjaci su istaknuli kako i dalje nije dovoljno dobra procijepljenost, unatoč tome što Hrvatska ima dostupna, sigurna i besplatna cjepiva.

„Naš je čovjek gotovo nezainteresiran za svoje zdravlje, a naglo se zainteresira kada nastupi bolest. Potrebna je prevencija, jer koja je bolja mjera od zaraznih respiratornih bolesti nego cijepljenje?” – poručio je prim.dr.sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva pri HLZ.

„Moramo se ponovno potruditi da privučemo ljude da ih zdravstveno opismenimo, da ih zdravstveno educiramo i da ljudi prihvate jednu neospornu činjenicu, a to je da je cjepivo najkvalitetnija zaštita u smislu primarne prevencije“ –  rekao je prim. Venus.

„S jedne strane, imamo građane koji se žale da ne mogu doći do zdravstvenih usluga, a s druge strane imamo besplatne usluge koje ne žele koristiti. Tako je cijepljenje postalo žrtva svog vlastitog uspjeha. Jedno je istraživanje pokazalo kako su ljudi koji ne vjeruju i odbijaju cijepiti se mlađa populacija koja je aktivna na društvenim mrežama, ljudi desnog političkog uvjerenja i oni s većim vjerskim uvjerenjima.” – poručila je prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.

„Na našem Zavodu građani se mogu cijepiti protiv gripe, COVID-19, hripavca i pneumokoka. I naravno da nismo zadovoljni odazivom i da može puno bolje. Mi smo od prosinca uveli i testiranje na hripavac i pokazalo se da je 35% testiranih bilo pozitivno.” – rekao je prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj NZJZ Andrija Štampar.

Stručnjaci su ujedinjeni: potrebna je što veća edukacija i komunikacija.

„Na nama je da pronađemo način kako doprijeti do ljudi. Mi uvijek gasimo vatru umjesto da smo korak ispred, kao Andrija Štampar. Moramo naučiti ljude kako prepoznati i primijeniti informacije od dezinformacija.” – rekla je prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar.

„Moramo što više ulagati u edukaciju o važnosti cijepljenja, jer je ona iznimno važna i na taj način možemo promijeniti svijest ljudi. Kada govorimo o roditeljima koji odbijaju cijepiti svoje dijete, treba poručiti kako je pravo djeteta na zdravlje i na najvišu moguću zdravstvenu zaštitu iznad prava roditelja na izbor! Sankcije nisu nikako dobre već samo edukacija i edukacija. I tu mediji imaju jako veliku ulogu u prenošenju točnih i stručnih informacija.” – rekla je dr. sc. Mirela Šentija Knežević, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

„Koliko god govorimo o dostupnosti cjepiva i njihovim dobrim stranama, nama je procijepljenost i dalje nedovoljno visoka. Očito je da su nam potrebne i edukacija, ali i komunikacija prema građanima kako tu prevenciju trebaju provoditi.” – izjavila je Dunja Skoko-Poljak, dr. med., Sektor za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva.

Stručnjaci su ukazali i na to da zbog niske procijepljenosti i određenog nepovjerenja u cjepiva, vraćaju nam se zarazne bolesti koje su cijepljenjem trebale biti već odavno iskorijenjene, poput hripavca i ospica.

„Zbog necijepljene djece stradaju djeca koja se zbog svojih zdravstvenih problema ne smiju cijepiti. Gdje je empatija u društvu? S druge strane, pedijatar zbog GDPR-a ne smije prijaviti da je roditelj odbio cijepiti svoje dijete, unatoč tome što za to nema razloga. Roditelji preko odvjetnika prijete tužbama, pedijatri su u strahu od takvih situacija. A jako velik problem su i liječnici antivakseri koji nerijetko znaju savjetovati roditeljima da ne cijepe svoju djecu, a da za to nema niti jedan valjan zdravstveni razlog.”- rekla je  prof. dr. sc. Aida Mujkić, dr. med., predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva.