Doc. dr. sc. Silvija Canecki, dr. med., specijalistica interne medicine, endokrinologinja i dijabetologinja, voditeljica Zavoda za endokrinologiju i predstojnica Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra Osijek
Porodična hiperkolesterolemija (FH – od engl. Familial hypercholesterolemia) najčešći je nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije glavnih prenositelja kolesterola krvlju – lipoproteina niske gustoće (LDL) zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola. Kod osoba s urođenim poremećajem metabolizma lipida kolesterol se od djetinjstva nakuplja duž stijenki arterija koje se sužavaju te se tako drastično povećava rizik od srčanog ili moždanog udara u vrlo ranoj životnoj dobi. Porodična hiperkolesterolemija može se manifestirati u dva osnovna oblika – heterozigotna porodična hiperkolesterolemija, koja se nasljeđuje od jednog roditelja koji ima hiperkolesterolemiju i predstavlja oblik koji pogađa većinu osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom, te homozigotna porodična hiperkolesterolemija koja se nasljeđuje od obaju roditelja koji imaju hiperkolesterolemiju i javlja se u manjeg broja oboljelih osoba. Većina osoba s homozigotnom porodičnom hiperkolesterolemijom oboli od teške koronarne bolesti srca do 25. godine života.
Ovaj poremećaj obično nema mnogo vanjskih znakova; u nekim slučajevima oboljeli mogu imati naslage masnoga tkiva na laktovima, koljenima, stražnjici i tetivama (ksantome), naslage masnoga tkiva oko očiju (ksantelazme), bijeli prsten oko rožnice (lat. arcus corneae). Naslage koje su najopasnije po život nalaze se unutar arterija, što dovodi do preuranjene koronarne srčane bolesti, moždanog udara i periferne vaskularne bolesti. Oboljeli od porodične hiperkolesterolemije u riziku su od spomenutih kardiovaskularnih bolesti dvadeset puta većem nego ostatak populacije.
Prema procijenjenoj prevalenciji od 1:250 do 1:500 stanovnika u Hrvatskoj, od porodične hiperkolesterolemije boluje između 9.000 i 16.000 osoba. Nažalost, bolest se dijagnosticira u svega 1% oboljelih, jer se često na nju ne misli dovoljno. Pravovremeno liječenje nužno je za sprječavanje komplikacija ove bolesti, a za postavljanje dijagnoze nije potrebno raditi genske analize. Anamneza i klinički pregled bolesnika uz koncentraciju LDL-kolesterola dostatni su da se porodična hiperkolesterolemija može uspješno dijagnosticirati i liječiti te time izbjeći koronarni događaj ili smrt bolesnika zbog kardiovaskularne bolesti. Postavljanje dijagnoze porodične hiperkolesterolemije pojednostavljeno je kreiranjem kliničkih dijagnostičkih kriterija. U području središnje i jugoistočne Europe najčešće korišteni kriterij jest Dutch Lipid Clinic Network Score (DLCNS), koji u obzir uzima i boduje četiri skupine podataka. Prva se odnosi na obiteljsku anamnezu preuranjene koronarne i/ili vaskularne bolesti (u muškaraca < 55 godina, u žena < 60 godina), hiperkolesterolemije ili kliničkih karakteristika kao što su tetivni ksantomi i/ili arkus rožnice. Druga se odnosi na osobnu anamnezu preuranjene koronarne, cerebrovaskularne ili periferne arterijske bolesti (u muškaraca < 55 godina, u žena < 60 godina). Treća skupina podataka odnosi se na fizikalni pregled samoga bolesnika te utvrđeno postojanje ksantoma tetiva i arkusa rožnice (prije 45. godine života), a četvrta skupina podataka odnosi se na izmjerenu vrijednost LDL kolesterola. Ukupni bodovni rezultat veći od 8 postavlja dijagnozu definitivne FH, 6 – 8 vjerojatne FH, a 3 – 5 je moguća FH. U slučaju postavljanja dijagnoze porodične hiperkolesterolemije važno je također i učiniti kaskadni probir porodice i bližih krvnih srodnika, kako bi se i u takvih osoba pod rizikom na vrijeme započelo liječenje.
Razina svijesti o postojanju FH vrlo je niska, ne samo u općoj populaciji, nego i među medicinskim djelatnicima. Tijekom 2020. godine u Bugarskoj je provedena retrospektivna studija, prva svoje vrste, kojoj je cilj bio utvrditi incidenciju nedijagnosticirane FH među bolesnicima oboljelima od šećerne bolesti (tip 1 i tip 2), te procijeniti uspješnost postizanja ciljnih vrijednosti LDL kolesterola u takvih bolesnika. U studiju je uključeno više od 30.000 ispitanika, a u 450 ispitanika utvrđena je definitivna, vjerojatna ili moguća dijagnoza FH (DLCNS ≥ 3). Od navedenih 450 ispitanika, 447 ih je primalo statinsku terapiju, a svi ispitanici karakterizirani su kao visiokorizični. Nijedan ispitanik nije postigao ciljne vrijednosti LDL kolesterola (<1,4 mmol/L) prema Europskim smjernicama iz 2019. godine.
FH je nedovoljno prepoznata bolest, čija pravovremena dijagnoza i liječenje značajno utječu na prognozu i progresiju bolesti. Izlaganje visokim vrijednostima LDL kolesterola povećava predispoziciju za razvoj kardiovaskularnih bolesti u ranijoj životnoj dobi. Za postizanje ciljnih vrijednosti LDL kolesterola i time snižavanja kardiovaskularnog rizika uz primjenu statinske terapije ezetimiba potrebno je u liječenje dodatno uvesti lijekove nove generacije za snižavanje vrijednosti kolesterola – PCSK 9 inhibitore ili inklisiran. Kontinuirano je potrebno naglašavati važnost ove bolesti kako bi se podigla svijest, kako među bolesnicima tako i među liječnicima, u cilju pravovremeno postavljene dijagnoze i uspješnog liječenja.
Literatura:
1. Hrvatski zavod za javno zdravtsvo (HZJZ), 2017. Porodična hiperkolesterolemija tihi ubojica. Objavljeno: 10. veljače 2017. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp- content/uploads/2017/06/FINAL-FH-news-letter-cro-ispravka-10-02-2017.pdf. [Pristupljeno: 6. prosinca 2023.]
2. Nordestgaard BG, Chapman MJ, Humphries SE, Ginsberg HN, Masana L, Descamps OS, Wiklund O, Hegele RA, Raal FJ, Defesche JC, Wiegman A, Santos RD, Watts GF, Parhofer KG, Hovingh GK, Kovanen PT, Boileau C, Averna M. et al. European Atherosclerosis Society Consensus Panel. 2013. Familial hypercholesterolaemia is underdiagnosed and undertreated in the
general population: guidance for clinicians to prevent coronary heart disease: consensus statement of the European Atherosclerosis Society. European heart journal, 34(45), 3478-3490.
3. Pećin I, Šućur N, Reiner Ž. Porodična hiperkolesterolemija – mislimo li dovoljno o ovoj teškoj bolesti?. Liječnički vjesnik [Internet]. 2013;135(5-6). Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/172476. [Pristupljeno 6. Prosinca 2023.]
4. Tankova T, Elenkova A, Robeva R, Dimova R, Borissova AM, Olszewski A i sur. Familial Hypercholesterolaemia in a Bulgarian Population of Patients with Dyslipidaemia and Diabetes: An Observational Study. Diabetes therapy: research, treatment and education of diabetes and related disorders. 2020;11(2):453–65. https://doi.org/10.1007/s13300-019-00748-2
5. McGowan MP, Hosseini Dehkordi SH, Moriarty PM, Duell PB. Diagnosis and Treatment of Heterozygous Familial Hypercholesterolemia. Journal of the American Heart Association. 2019;8(24):e013225. https://doi.org/10.1161/JAHA.119.013225