Šećerna bolest tipa 2: rastući izazov u Europi

Šećerna bolest predstavlja rastuću pandemiju diljem svijeta i jedan je od glavnih zdravstvenih izazova naše generacije. Prema posljednjim podatcima, u Europi oko 60 milijuna ljudi ima šećernu bolest, što je jednako broju stanovnika Italije. Predviđanja govore kako će do 2030. godine broj osoba sa šećernom bolešću porasti na 66 milijuna, što će dovesti do velikih ljudskih i ekonomskih troškova.

Šećerna bolest tipa 2 čini oko 90% svih slučajeva. Za razliku od šećerne bolesti tipa 1, koji je autoimuni poremećaj, šećerna bolest tipa 2 je kronično i progresivno stanje koje se razvija tijekom vremena i povezano je s kombinacijom životnih navika, okolišnih, genetskih i drugih čimbenika.

Šećerna bolest tipa 2 može značajno utjecati na kvalitetu života. Osobe koje žive sa šećernom bolešću tipa 2 svakodnevno tijekom 24 sata moraju donositi odluke kako bi učinkovito upravljale svojim stanjem, od praćenja i reagiranja na promjene razine glukoze, do uzimanja lijekova, odabira kada i što jesti, održavanja pravilne hidratacije i donošenja odluka o tjelesnoj aktivnosti. Emocionalni teret samozbrinjavanja često dovodi do depresije, što zauzvrat može imati ozbiljne posljedice na tjelesno zdravlje, uključujući lošiju kontrolu šećerne bolesti i pridržavanje liječenja, porast komplikacija dijabetesa i veći rizik od smrtnosti.

Šećerna bolest tipa 2 i medicinska tehnologija

Šećerna bolest tipa 2, ako se ne liječi pravovremeno i učinkovito, može uzrokovati kronične komplikacije poput sljepoće, zatajivanja bubrega, infarkta, moždanog udara i amputacije donjih udova. Međutim, komplikacije uzrokovane šećernom bolešću u najvećem broju slučaja mogu se izbjeći ili odgoditi ako se pravovremeno otkriju i liječe. Kako šećerna bolest napreduje, potrebe za liječenjem dijabetesa tipa 2 sve su veće.

Medicinske tehnologije mogu igrati važnu ulogu u podršci osoba sa šećernom bolešću kako bi učinkovito upravljale svojim stanjem kroz njegove različite faze:

• Sustavi za praćenje glukoze mogu pratiti i predvidjeti razine glukoze, upozoravajući osobe sa šećernom bolešću i njihove zdravstvene timove o hitnim situacijama i pomažući u smanjenju potrebe za hospitalizacijama ili hitnim službama.

• Pametni sustavi za davanje inzulina, kao što su pumpe i brizgalice, mogu izračunati i pratiti podatke o dozi inzulina, isporučujući inzulin automatski ili slanjem upozorenja koja omogućavaju lakše postupanje.

• Medicinske aplikacije, integrirane ili samostalne, mogu pratiti i prikazati zdravstvene trendove te pružiti edukaciju i podučavanje za poboljšanje upravljanja šećernom bolešću i sprječavanje komplikacija.

• Algoritmi podupiru ove digitalne uređaje i usluge (bilo samostalne ili unutar uređaja), pretvarajući značajne količine zdravstvenih podataka u značajne informacije za bolje donošenje odluka osobama sa šećernom bolešću i njihovim zdravstvenim timovima.

Iskorištavanjem snage podataka i digitalne povezanosti ova rješenja mogu osnažiti osobe koje žive sa šećernom bolešću i njihove zdravstvene timove da postignu bolje zdravstvene ishode i veću kvalitetu života, što onda smanjuje opterećenje zdravstvenih sustava i širih društvenih struktura.

Na primjer, upotreba medicinskih uređaja, rješenja za daljinsko praćenje pacijenata i strukturirana upotreba podataka mogu omogućiti personaliziranije planove upravljanja kojih se lakše pridržavati osobama koje boluju od šećerne bolesti. To smanjuje rizik od popratnih bolesti i komplikacija povezanih sa šećernom bolešću, osigurava veću kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću i smanjuje potrebu za hospitalizacijom i hitnim službama.

Vrijednost digitalno omogućene skrbi za šećernu bolest

Digitalno omogućeni uređaji i usluge pokreću novu eru liječenja šećerne bolesti – onu koja prebacuje skrb iz preopterećenih bolnica u kućno okruženje, dok istovremeno osnažuje osobe sa šećernom bolešću i njihove zdravstvene timove da bolje upravljaju stanjem putem informiranog odlučivanja temeljenog na podatcima.

Digitalno omogućena skrb skup je uređaja i usluga koji koriste snagu podataka i digitalnu povezanost kako bi omogućili bolju samokontrolu, ojačali interakciju sa zdravstvenim timovima i poboljšali ishode i kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću.

Izvori:

https://www.medtecheurope.org/

https://www.medtecheurope.org/diabetes/t2-diabetes-and-medical-technology/

https://www.medtecheurope.org/resource-library/type-2-diabetes-a-growing-challenge-in-europe/

https://www.medtecheurope.org/resource-library/medtech-europes-diabetes-group-contribution-to-the-healthier-together-eu-non-communicable-diseases-initiative/

https://www.medtecheurope.org/diabetes/future-of-diabetes-care/

POVEZNICA: Časopis Dijabetes – SLATKI ŽIVOT